Skip to main content

Bruno Kekez i Željko Riha razgovarali su s Ilijom Radićem u N1 studiju, o korištenju bespilotnih letjelica u kriznim situacijama.

“Bespilotni sustavi kao udruga osnovani su kako bi pružili podršku svim službama na terenu prilikom vršenja određenih aktivnosti. Cilj nam je okupiti što veći broj civilnog građanstva u volontere kako bi mogli sudjelovati u tim aktivnostima. Cilj je i korištenje dronova za opće dobro jer bilo kakva ptičja perspektiva pomaže u raznim situacijama, poglavito u intervencijama”, izjavio je Kekez.

Riha je dodao kako postoji cijeli niz prednosti koje bespilotne letjelice nude u kriznim situacijama.

“U situaciji požara, lakši je nadzor jer vatrogasci mogu lakše vidjeti koja je fronta požara i kako se on širi. U slučaju potresa lakše je iz zraka vidjeti što se dogodilo s krovištima. Možemo i brže napraviti izviđanja potencijalno opasnih objekata. Također, službama može biti lakše tražiti i spašavati nestale osobe”, pojasnio je Riha.

Kekez je dodao i kako dronovi i bespilotne letjelice mogu biti od iznimne koristi u opasnim kemijsko-biološkim situacijama kada postoji opasnost po zdravlje i sigurnost pripadnika javnih službi.

Opasnosti pri neodgovornom korištenju dronova

“Važno je naglasiti kako su svi piloti dronova, koji sudjeluju u akcijama zaštite spašavanja, dužni dati prednost posadnim letjelicama kao što je kanader. To znači da u trenutku u kojem službe daju obavijest o dolasku posadne letjelice, piloti dronova moraju spustiti letjelicu u što kraćem roku i na što sigurniji način. Letjelica mora biti na zemlji sve dok Hrvatska kontrola zračne plovidbe ne izda dozvolu za nastavak korištenja dronova”, objasnio je Kekez.

“Problem na koji se nailazi je taj što vi s malom letjelicom možete napraviti jako veliku štetu i ugroziti sigurnost ljudi u posadnim letjelicama. Ne želim razmišljati ni o najgorem scenariju, kao što je bio prije par godina u Kanadi, kada se bespilotna jedinica sudarila sa zrakoplovom. Oni su na sreću sigurno sletjeli, ali to je moglo drugačije završiti”, upozorio je Kekez.

Riha je pojasnio kako kazne za neovlašteno korištenje dronova u kriznim situacija mogu ići do nekoliko desetaka tisuća eura. Prema njemu kazne su premale jer dolazi do velike ugroze sigurnosti, te ljudi koji posjeduju dronove, često zaboravljaju kako moraju biti licencirani kako bi pomogli pri akcijama spašavanja.

“Trenutno imamo samo kazne, no kako su bespilotne letjelice neizbježne u budućim akcijama spašavanja, neizbježno je i kako će doći do sustavnijeg rješenja u pitanju nadziranja i kontrole zračnog prometa”, zaključio je Kekez.

FOTO: screenshot/N1 televizija